Časopisna himna poeziji

Za sve one gladne dobre domaće poezije novi trobroj časopisa Riječi sisačkog ogranka Matice hrvatske jest i više nego dovoljan obrok da zadovolji iskusno čitateljsko nepce. Kao aperitiv ponudili su uvid u stvaralaštvo pjesnika Petra Gudelja, kao glavno jelo pripremili su bogat izbor poezije u obliku nagrađenih autora/ica Kvirinovih poetskih susreta, a za desert poslužili zanimljiv koktel probrane likovne umjetnosti i lokalne sisačke povijesti.

Sveukupno trideset imena i više od dvije stotine pjesama našlo se na izabranom popisu Lane Derkač, Davora Šalata i Darije Žilić, koji nije imao antologijske pretenzije, već je nastojao biti podsjetnik na vrhunske pjesme dobitnika plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskomu pjesništvu i nagrade za najbolju knjigu poezije u sklopu Kvirinovih poetskih susreta koji se održavaju od 1997. Ovogodišnji laureat Imoćanin Petar Gudelj u razgovoru s Andrijom Tunjićem istaknuo je kako su članovi žirija mogli naći i boljega, no žiri je bio jasan pa je u obrazloženju istaknuo: „Njegova jezična magija stvara nove uvide, upućuje na specifičnu emocionalnost subjekta te otkriva nove mogućnosti razumijevanja mitskoga mišljenja. Pjesnički opus Petra Gudelja spoznajni je i komunikacijski unikat koji nas vraća počelima, tj. samoj prirodi mišljenja i pjevanja.“

Uz kvirinaše u časopisu se našlo mjesta za još zanimljive poezije, ali i tradicionalni blok proze i drame. Svakako treba izdvojiti Lanu Derkač, čije pjesme prizivaju vremena krugovaša, ali je pritom zadržala dovoljnu razinu suvremenosti kroz kritičko promatranje svakodnevice. Proza je u znaku ekspresivnoga Žarka Jovanovskog, koji je slamerski štih prenio iz poezije u prozu, zatim kroničara kvartovske svakodnevice Andrije Vukušića te bujnoga i istančanoga imaginarija Ide Pavlić. Dramski blok donio je basnovitu priču nadahnutu Klepetanom i Malenom iz pera Mirjane Pičuljan-Štriga te satirični triptih o modernom dobu Ivana Rožića.

Tijelo i tjelesnost kroz tradicionalne oblike ženskoga akta i portreta prikazala je u osvrtu Alma Trauber, i to iz perspektive umjetnika Ronalda Aleksandera Lindgreena, koji se svojim osnovnim izražajnim elementima oslanja na modernističke postulate te na prostorne asamblaže umjetnice Maje Marković, čija je estetika „čvrsto i jasno izgrađena na anticipaciji i artikulaciji vizualnih i konceptualnih struktura modernizma i europske avangarde (...) kroz postupke zamagljivanja granica između umjetnosti i dizajna“. 

Znanstveni dio časopisa donosi primjer ekonomskoga proizvodnoga kompleksa iz rimske Panonije, tj. siscijanske vile na nalazištu Mrcinište iz pera Vlatke Vukelić i Eve Katarine Glazer te tekst Mirjane Gerić Strižić o novim konceptima razvoja Siska u kojem je autorica istaknula da su čovjek i njegovi kreativni produkti ključna marketinška vrijednost u ekonomiji i društvu. Časopis je zaključen prikazom Davora Ivankovca o književnopovijesnom i književnoteorijskom radu Gorana Rema i suradnika o pomalo zapuštenoj hrvatskoj tradicijskoj etnokulturi baveći se područjem Cvelferije, poplavnoga područja hrvatske Posavine. Kao šećer na kraju, časopis Riječi prvi je objavio sjajan esej književnika Zvonimira Baloga simboličkoga naslova Poezija je slast.